Početna strana > Hronika > Volfram Mas: Preskakanje koraka ka EU nije od pomoći
Hronika

Volfram Mas: Preskakanje koraka ka EU nije od pomoći

PDF Štampa El. pošta
subota, 19. decembar 2009.

Nemačka je Srbiju uvek ohrabrivala da na putu ka Evropi ide korak po korak. Pokušaj da se neki korak preskoči sigurno nije od pomoći. Zadaci koji stoje pred Srbijom su jasni: primeniti prelazni sporazum koji stupa na snagu 1. februara 2010. godine i stvoriti uslove za početak procesa ratifikacije SSP-a - kaže u intervjuu za „Blic“ Volfram Mas, ambasador Nemačke u Beogradu.

Ambasador Mas kaže da je, naravno, odluka o datumu podnošenja zahteva za dobijanje statusa kandidata suverena odluka Vlade Srbije i naglašava da Nemačka podržava stav predsednika Srbije Borisa Tadića da se kandidatura podnese onda kad „bude jasno da će ta aplikacija rezultirati brzim pozitivnim odgovorom EU“, kao i da je taj stav zasnovan na razgovoru koji su predsednik Srbije i nemačka kancelarka Angela Merkel vodili u novembru u Berlinu.

- Ovaj nemački stav nikako se nije promenio. Nisu tačne vesti u medijima o navodnoj promeni u proteklim danima i nedeljama - kaže Mas.

Da li smatrate da bismo ubrzali približavanje EU ako, uz nastavak brzih reformi u svim oblastima u Srbiji (policija, pravosuđe, ljudska prava, korupcija...), brzo povlačimo i formalne poteze, poput kandidature?

- Brzinu približavanja Srbije EU gotovo isključivo određuje sama Srbija. Pri tome su manje bitni markantni, vidljivi događaji, nego svakodnevni rad na sprovođenju evropske pravne tekovine. Stoga je brzo sprovođenje reformi u Srbiji najbolji način da se ubrza približavanje EU - reformi koje su, nezavisno od pristupanja EU, u interesu građana Srbije. Iskustvo sa viznom liberalizacijom i aktiviranjem prelaznog sporazuma dokazuje da se napredak u reformama isplati.

Dobro je poznat oprezan stav Nemačke prema daljem proširivanju EU, da treba sačekati i napraviti pauzu za zemlje Zapadnog Balkana nakon primanja Hrvatske. Ima li promena u takvom stavu?

- Nikada nije bio stav Nemačke da treba napraviti pauzu kada je reč o proširenju EU za zemlje Zapadnog Balkana. Politika Nemačke, međutim, jeste da pre svakog proširenja moraju biti ispunjeni neophodni uslovi i na strani Evropske unije i na strani kandidata za pristupanje EU. Stupanjem na snagu Lisabonskog sporazuma EU je uradila svoje domaće zadatke. Ali iskustvo u proteklih 10 godina je pokazalo da prijemi na osnovu političkih ustupaka samo donose probleme, koji onda negativno utiču na to kako građani EU prihvataju EU i proširenje EU.

Da li smatrate da će pitanje Kosova biti uslov primanja Srbije u EU i šta će EU svakako tražiti od Srbije?

- Nemačka od Srbije nikada nije tražila priznavanje Kosova. Međutim, uslovi za prijem u EU, pored ispunjenja kopenhaških kriterijuma i obaveza iz SSP-a koje je preuzela i Srbija, za svakog kandidata su, takođe, regionalna saradnja i negovanje dobrosusedskih odnosa. To mora da važi i za Kosovo.

Kako ocenjujete ulaganja nemačkih privrednika u Srbiju ove godine i da li očekujete da se ova saradnja uveća?

- Zbog ekonomske krize je 2009. bila teška godina ne samo za Srbiju i region. Tim povoljnije treba oceniti činjenicu da je saradnja između Nemačke i Srbije napredovala i u ovim teškim vremenima. Na ovom mestu bih pomenuo samo ulaganja nemačkih preduzeća kao što su „Fresenius Medical Care“, „Henkel“ ili „Leoni“, ali i memorandum o sporazumevanju u oblasti energetike između EPS-a i RWE. Visina bilateralne pomoći Nemačke je ove godine, uprkos svim ekonomskim teškoćama, dostigla novi rekordni nivo.

Tokom ove godine došlo je do znatnih promena na političkoj sceni Srbije, pre svega jačanje SNS i jasna evropska orijentacija velike većine stranaka.

Kako na to gledate i da li se redovno sastajete sa predstavnicima stranaka sa kojima ste do sada odbijali susrete?

- Zadatak ambasade je da se održava kontakt sa svim relevantnim demokratskim snagama zemlje domaćina. U protekloj godini zaista vidim značajnu promenu kada je reč o po nama posebno važnom pitanju - odnosima između Srbije i EU. Razvijen je svojevrstan nacionalni konsenzus u vezi sa približavanjem Srbije EU, koji nije prihvatio samo mali broj marginalnih političkih grupacija. Podrazumeva se da o ovoj novoj političkoj orijentaciji vodimo računa i u našim kontaktima.

Nemačka i Srbija su u istoj grupi na Mondijalu, šta mislite ko će proći? Prognozirajte nam ishod meča Nemačka - Srbija.

- Za mene bi, naravno, bilo najlepše ako bi Nemačka i Srbija prošle zajedno u drugi krug. Ko će pobediti na utakmici Nemačka - Srbija, zavisiće od kondicije na dan meča. Pogledaću utakmicu u svojoj rezidenciji i moći ću, prema tome, da opušteno podignem čašu u čast bolje ekipe.

(Blic)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner